Jos prije nekoliko decenija zapisano je da je Herceg Novi "kamena slika i remek-djelo civilizacija, ali i raskosna botanicka basta. Svoje bujno mediteransko zelenilo, tu cudnu scenografiju iza "Kapije Boke", stekao je, uglavnom, zahvaljuci generacijama pomoraca koji su s brojnih vijadja donosili sadnice palmi, oleandara, eukaliptusa, agava, kaktusa, bambusa, magnolija i ostalog egzoticnog rastinja. Kao "grad vjecnog zelenila, sunca i skalinada", svojevremeno ga je opisao i nobelovac Ivo Andric, i sam, poput mnogih pisaca, ostavljajuci svoju "jesen zivota" u Herceg Novom.

Utemeljio ga je bosanski kralj Tvrtko I, proljeca 1382. Gradom ce ga naciniti tek njegov nasljednik i sinovac Stjepan Vukcic - Kosaca, poznatiji kao Herceg Stjepan, po kome ce grad i dobiti danasnje ime. Uz susjedni Dubrovnik, Novi ubrzo postaje znacajan privredni, politicki i kulturni centar na moru.

Sem Turaka za njega su se otimali i Spanci, Mleci, Francuzi, Englezi, Rusi, Austrougari... Svaka je imperija i velesila ovdje ostavila znacajne civilizacijske tragove u brojnim fortifikacijskim, ali i sakralnim i drugim gradjevinama. Tako je Herceg Novi danas riznica raznorodnih stilova, od orijentalne arhitekture do baroka. Gradom dominiraju kule Forte mare, Spanjola, Kanli-kula... Sada su to, uglavnom, ljetnje pozornice na kojima se odvijaju programi vec tradicionalnih filmskih, muzickih i pozorisnih festivala. Reprezentativne spomenike i nasljedje iz stogodisnje vladavine Austrougarske predstavljaju tvrdjave na otocicu Mamula, te Prevlaka i Arza na samom ulazu u Bokokotorski zaliv.

Od sakralnih objekata dominatno mjesto zauzima Manastir Savina, jedno od najljepsih zdanja barokne arhitekture na Jadranu, gradnjom Male crkve zacet jos 1030. godine. Iz vremena mletacke prevlasti znacajno mjesto zauzimaju i crkve Sv. Jeronima, Sv. Antuna, Sv. Franje, a po znacaju uz njih je i crkva Sv. Leopolda Mandica, rodjenog Novljanina.

Ukoliko imate slikarskih ili spisateljskih ambicija, Herceg Novi je prava radionica u kojoj se masta lako pretace u djelo. Jer, sem pisaca i ljudi iz svijeta filma, ovo je prvenstveno i grad slikara, s desetak privatnih galerija i brojnim likovnim manifestacijama tokom citave godine. Medju njima je i prestizni Zimski likovni salon.

Najstariji festival u gradu je "Praznik mimoze", tokom januara i februara. Svetkovina u slavu ovog cvijeta traje nedjeljama. Poklonicima istorije bogate zbirke Zavicajnog muzeja pruzaju ponajbolju sliku o bogatom duhovnom nasljedju Novog.

Atraktivnim plazama i izletistima, poput Zanjica na poluotoku Lustica ili Borica na padinama Orjena, Hercegnovska rivijera zaista nudi visestruke mogucnosti za aktivan odmor i rehabilitaciju brojnih gostiju. I najprobirljiviji tragaci za ovozemaljskom ljepotom ovdje mogu da je sretnu na setalistima i po nebrojenim skalinama kroz staru gradsku jegru... Svaki je korak ovdje, zapravo, otkrice i nova prica.

Galerija slika